Franz Bach: Povijest Otočke pukovnije
(Otočaner Regiments-Geschichte, prijevod s njemačkoga iz 1854.)
Iz tiska je izašla knjiga Franza Bacha “Povijest Otočke pukovnije” u izdanju Hrvatskog instituta za povijest i Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke. U nastavku se nalazi nekoliko odlomaka iz predgovora.
Regija Gacka stoljećima se našla na udaru osmanlijskih osvajača. Najprije je strahoviti poraz hrvatske viteške vojske 1493. godine na Krbavskom polju, dakle samo četrdesetak kilometara odavde, zapečatio sudbinu Hrvatske Kraljevine, zatim je uslijedilo gotovo neprekidno stanje rata zbog kojeg je Otočac s okolinom postao dijelom legendarne Hrvatsko-slavonske vojne krajine. Bila je to zasebna vojno-obrambena institucija Habsburške Monarhije protiv Osmanlijskoga Carstva koja se na svom vrhuncu protezala na prostor dugačak 1.750 km, od Jadrana pa do Karpata. Otočka je pukovnija zajedno s Ličkom, Ogulinskom i Slunjskom pukovnijom činila Karlovački generalat, koji je bio svojevrstan kamen temeljac cjelokupnoga vojno-krajiškog sustava.
Žitelji krajiških pukovnija su kao slobodni i naoružani seljaci doduše raspolagali vlastitim zemljištem, ali zauzvrat su obavljali takoreći doživotnu vojnu službu za habsburške vladare. Kao vrsni ratnici nisu ratovali samo protiv Turaka, nego protiv svih drugih neprijatelja Austrije po ratištima diljem Europe, daleko od svojih domova. Jedan od tih krajiških sinova bio je i umirovljeni bojnik Franz Bach koji je Otočkoj pukovniji, kraju koji mu je toliko prirastao srcu, iz velike privrženosti određene rođenjem i službom odlučio podići spomenik u obliku knjige. U znak zahvalnosti prema njemu, a vodeni sličnim osjećajima prema svome kraju, odlučili smo objaviti prijevod njegove knjige na hrvatskome jeziku.
Prijevod knjige Franza Bacha Otočaner Regiments-Geschichte pokazao se zahtjevnijim nego što se to na prvi mah činilo. Izdanje staro nešto više od stoljeća i pol (knjiga je tiskana 1854. u Karlovcu) ukazivalo je da samim tim može biti određenih poteškoća, tekst na gotici je dodatno upozoravao, no da će sve skupa potrajati godinama nije se dalo naslutiti. Naime, ova knjiga je pred nekih petnaestak godina prevedena u Otočcu, no na taj prijevod dana je rezerva povjesničara s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, ne radi stila prevođenja koliko radi određenih terminoloških nedosljednosti. Stoga se Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke poduhvatila sama pozabaviti tim prijevodom, krećući iz početka.
IZVOR: www.isp.hr
Hrvatski institut za povijest u Zagrebu
PUT OTOČKIH GRANIČARA 
.JPG){kind=link}
Leave a comment